Kirsti Lonka FENOMENALNO UÄŒENJE IZ FINSKE
BIBLIOTEKA POSEBNA IZDANJA
Za nakladnika Ivana Ljevak Lebeda Urednica Anita Peti-Stantić Recenzentice Vanja Putarek Marijana Češi
Naslov izvornika: Kirsti Lonka Phenomenal Learning from Finland Copyright @ authors and Edita Publishing Oy Za hrvatsko izdanje © Naklada Ljevak, 2020
Knjiga je objavljena uz potporu Ministarstva znanosti i obrazovanja.
Kirsti Lonka
FENOMENALNO UČENJE IZ FINSKE S engleskog prevela Vedrana Gnjidić
Zagreb, studeni 2020.
Sadržaj 9 Predgovor 13 Uvod 17 18 19 20 21
Ukratko o finskoj povijesti, jeziku i obrazovnom sustavu Odakle dolazimo – kratka povijest Rana povijest siromaštva, gladi i ropstva Bojno polje između dvije europske velesile Od autonomije do nezavisnosti
24 25 25 26
Jezik i pismenost Neka obilježja finskog jezika: bez roda i futura Sricanje nam nije problem! Kulturološki izazovi komunikacije
27 28 29 30
Ukratko o povijesti finskoga obrazovnog sustava Osnovno obrazovanje za sve Srednje škole za sve: jednake mogućnosti Sveučilišno obrazovanje učitelja
32 33 34 35 36 38 38
Pouke iz psihologije obrazovanja Stavovi o ljudskom pamćenju: Vaš mozak nije skener i nema hard disk Ništa bez konteksta! Konstruktivistička priroda ljudskog pamćenja Kvalitativne razlike između početnika i stručnjaka Djeca uče aktivno i kreativno I detalji se učinkovitije uče kad imaju smisla
43 43 44 46
Učenje kao interaktivni proces Sociokonstruktivistički pogled na učenje Obrazovne prakse Okoline za učenje
47 48 49 50
Uloga emocija i motivacije u učenju Emocije i učenje Uloga interesa u učenju Motivacija i učenje
55 56 57 58
Kako aktivirati učenike? Nove pedagoške prakse i načini poučavanja Obrnuto učenje Vrijeme je za update praksi
59
Sinteza: poticajne okoline za aktivno učenje
60 61
Finski put prema kompetencijama za 21. stoljeće Svijet zahtjevnih problema
68 68 69 71 76
Prva kompetencija: misliti i učiti kako učiti Prva tema: Istraživačko učenje Upravljanje istraživačkim učenjem Kritičko mišljenje Kreativno i pronicljivo mišljenje
79 79 81 82
Druga tema: Učiti kako učiti Kontrola nad vlastitim procesom učenja Otkrivanje vlastitih jakih strana i prikladnih strategija učenja Oblikovanje vlastitog puta učenja
82 82 83
Treća tema: Zajednica koja uči Suradničke vještine Suradničko učenje i građenje znanja
85 89 91 92
Druga kompetencija: Kulturalne kompetencije, interakcija i samoizražavanje Prva tema: Susreti kultura Izgradnja kulturnog identiteta Što znači iskusiti i interpretirati kulturu?
93 Druga tema: Emocionalne vještine 94 Samosvijest 95 Upravljanje sobom 96 Društvena svijest 97 Odgovorno donošenje odluka 98 Emocionalne vještine u učionici 101 Treća tema: Sudjelovanje u kulturi 101 Izvođačke i prezentacijske vještine 106 Sudjelovanje u kulturi i doprinos kulturi 109 109 109 110 111
Treća kompetencija: Briga o sebi i upravljanje svakodnevnim životom Prva tema: Upravljanje svakodnevnim životom Upravljanje vremenom Potrošačka svijest Samoregulacijske vještine u digitalno doba
113 Druga tema: Pripadnici funkcionalnog društva 113 Promoviranje dobrobiti i zdravlja
114 Treća tema: Sigurnost i zaštita u svakodnevnom životu 115 Opća sigurnost i ponašanje u opasnim situacijama 116 Pojedinčeva privatnost 117 Četvrta kompetencija: Višestruka pismenost 119 Prva tema: Sporazumijevanje 120 Oblici sporazumijevanja i motivi za njega 120 Samoizražavanje 127 Druga tema: Raznoliki mediji i sporazumijevanje 127 Kreiranje i interpretacija multimedijskog sadržaja 130 Treća tema: Kontekstualne vještine 130 Kultura i estetika 131 Znanstveni pristup 134 135 144 145 151 152
Peta kompetencija: Informacijska i komunikacijska tehnologija (IKT) Je li digitalizacija dobra za učenje? Prva tema: Kreativno učenje i učenje istraživanjem Druga tema: Praktične vještine i programiranje Treća tema: Odgovornost i sigurnost prilikom služenja tehnologijom Četvrta tema: Društvene interakcije i umrežavanje u digitalnom svijetu
156 157 158 158
Šesta kompetencija: Vještine za rad i poduzetništvo Prva tema: Spremnost za svijet rada Ići ukorak s promjenjivim svijetom Poduzetnički način mišljenja
161 Druga tema: Društvena interakcija na poslu 161 Suradnja i rad na projektima 161 Umrežavanje 162 Treća tema: Svijet rada u praksi 162 Radno iskustvo i poduzetništvo 167 168 168 168
Sedma kompetencija: Utjecaj na izgradnju održive budućnosti i sudjelovanje u njoj Prva tema: Načini utjecaja Razvijanje školske okoline Djelovanje izvan škole i utjecaj na okolinu
171 171 171 172
Druga tema: Strukture i društvena pravila Život u demokratskom društvu Odgovorno donošenje odluka Pravila i dogovori
172 Treća tema: Izgradnja budućnosti 172 Zaštita okoliša i izgradnja održive budućnosti 173 Opcije za tvoju budućnost 179 180 181 184 187 188 192 197
Učenje utemeljeno na fenomenima Predmetno učenje i fenomeni nisu nužno suprotnosti Mudrost i kreativnost Filozofska podloga učenja utemeljenog na fenomenima Pedagoški modeli učenja utemeljenog na fenomenima Kako bi se trebali provoditi projekti utemeljeni na fenomenima? Kako procjenjivati projekte nastale takvim pristupom? Emocionalni izazov učenja utemeljenog na fenomenima
201 201 204 205 205 209 209 213 219 222 225
Kamo idemo dalje? Vizije za budućnost Važnost ranog obrazovanja, aktivnosti na otvorenom i igre Aktualni izazovi Reforma obrazovanja finskih učitelja Kako pomoći učiteljima da promijene svoje razredne prakse? Inovacija i kreativnost u STEM području – globalni problem i neka finska rješenja Kako potaknuti inovaciju i učenje učitelja u prirodoznanstvenom obrazovanju? Neke nove mogućnosti Digitalna reforma nacionalnih ispita za završetak srednjoškolskog obrazovanja Urbane legende o finskoj reformi obrazovnog sustava Kamo idemo?
230 Kazalo
Predgovor U knjizi koju držite u rukama riječ je o najnovijim smjerovima razvoja finskog obrazovnog sustava. Već postoje brojni priručnici o povijesti finskih škola i obrazovanja općenito pa nema potrebe ponavljati njihov sadržaj. Ipak, malo je međunarodno dostupnih knjiga o tome u kojem smjeru planiramo krenuti u budućnosti. Obrazovanje u Finskoj iznimno se brzo mijenja. Finski je put prema kompetencijama za 21. stoljeće, kao i inovativni pojam učenja utemeljenog na fenomenima, drugdje u svijetu još novost. Od 2005. godine radim kao profesorica psihologije obrazovanja na Sveučilištu u Helsinkiju u Finskoj. Imala sam tu čast i zadovoljstvo poučavati buduće učitelje psihologiji učenja. Naš fakultet i studenti doista su izvrsni. Stoga svojom privilegijom smatram to što sam više od deset godina sudjelovala u razvoju programa za obrazovanje učitelja, kao i u razvoju naših škola. Uvijek mi je bilo osobito stalo do inovativnih načina učenja i poučavanja, kao i do razvoja novih okolina za učenje. Karijeru sam započela na Odsjeku za psihologiju (1986.–1996.), gdje sam se počela baviti istraživanjem učenja i razvila nove metode aktiviranja učenika. Prešla sam na Medicinski fakultet (1996.–2001.) s namjerom da nastavnicima pomognem priviknuti se na problemsku nastavu, a bila sam uključena i u uspostavu treninga komunikacijskih vještina za liječnike. Tijekom karijere radila sam i u mnogim drugim zemljama. Prvo sam se preselila u Toronto u Kanadi kako bih završila doktorski studij (1988.– 1990.) kod profesora Carla Bereitera i Marlene Scardamalie te Davida Olsona, svojih dragih kolega. Poslije sam radila kao profesorica medicinskog obrazovanja na Karolinska institutu u Stockholmu u Švedskoj (2001.–2005.), gdje sam osnovala Centar za učenje. Radila sam i kao J. H. Bijtel počasna profesorica u Sveučilišnom medicinskom centru u Groningenu u Nizozemskoj (2006.–2008). Trenutno radim kao izvanredna profesorica na Sveučilištu North-West na kampusu Vaal Triangle u Južnoj Africi gdje sam uz to članica izuzetne interdisciplinarne istraživačke skupine Optentia Research Focus Area koju vodi moj dragi kolega, prof. Ian Rothmann. Zajedno s bliskim kolegama, profesoricom Sufen Chen i profesorom Chin-Chung Tsaijem, članica sam i odbora na NTUST-u u Taipeiu (Graduate Institute of Digital Learning and Education). Vezana sam uz sve svoje prošle i aktualne domovine. Naučila sam prihvaćati različite kulture i različite načine života. Mnogo toga možemo 9
Fenomenalno učenje iz Finske
naučiti jedni od drugih, stoga nipošto ne namjeravam reći da bi svi drugi trebali učiti od nas. Moja kanadska prijateljica Pat Compley iznimna je stručnjakinja za interkulturalnost i od nje također neprestano učim nešto novo. Stota obljetnica finske nezavisnosti obilježena je 2017. godine. Te sam godine (2016.–2017.) bila na slobodnoj studijskoj godini putujući svijetom i govoreći o finskim inovacijama u obrazovnom sustavu. Posjetila sam Afriku, Europu, Daleki istok i Australiju kako bih kao pozvana predavačica govorila o našim istraživanjima i promjenama u učenju i obrazovanju. Provela sam neko vrijeme na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Cambridgeu s profesorom Janom Vermuntom i u Školi narodnog zdravlja Sveučilišta u Indiani u Bloomingtonu s doktoricom Angelom Chow. Mnogo sam naučila na svim tim mjestima i shvatila da se u ovom svijetu koji se mijenja nevjerojatnom brzinom svi suočavamo s istim izazovima. Moju slobodnu godinu financirala je Zaklada Jenny i Anttija Wihurija kojima sam iznimno zahvalna na toj prilici koja me sasvim preobrazila i oslobodila moj kreativni potencijal. Bez tog iskustva ne bih mogla ni početi pisati ovu knjigu. Tijekom svojih inozemnih putovanja upoznala sam mnogo ljudi koje zanimaju načini funkcioniranja finskih škola, kao i naš način obrazovanja učitelja. Ispričala sam im neke od priča koje ću ispričati i u ovoj knjizi. Mnogi su me ljudi pitali mogu li im dati više informacija, i tada sam shvatila da priča o važnosti našeg dugotrajnog istraživanja i rada na unaprjeđenju učenja i razvojne psihologije zapravo još nije ispričana, iako su moji finski kolege objavili mnoge odlične knjige o finskom obrazovnom sustavu. Puno sam naučila i od kolega u EARLI-ju (Europskom udruženju za istraživanje učenja i poučavanja, engl. European Association for Research on Learning and Instruction). Bivši predsjednici EARLI-ja, poput Ernoa Lehtinena i Sari Lindblom, moji su dragocjeni suradnici. Jedan od mojih izvora inspiracije je Učiteljska akademija Sveučilišta u Helsinkiju kojoj sam jedna od osnivačica. Ta me akademija poučila mnogim novim stvarima koje odlikuju izvrsno učenje i poučavanje na svih 12 fakulteta našeg Sveučilišta. U okviru projekta “Progresivno obrazovanje učitelja – nova stopljena okolina za učenje”, koji financira finsko ministarstvo obrazovanja, upravo razvijamo novu hibridnu okolinu za učenje. Naša je ideja pružiti potporu budućim i sadašnjim učiteljima u razvoju vještina za 21. stoljeće i u upravljanju projektima utemeljenima na fenomenima. Nadamo se da će takva hibridna računalna okolina za učenje u budućnosti pomoći i učiteljima u drugim dijelovima svijeta. 10
Predgovor
Moji poslijedoktorandi, Markus Talvio, Amandeep Dhir i Elina Ketonen, doista su odlični. Bila sam njihova mentorica, a sada su oni moji dragi prijatelji i kolege – bilo nam je vrlo zabavno raditi zajedno! S Markusom Talviom dijelim interes za socijalno i emocionalno učenje (SEU), a surađujemo i na projektu Lions International Global Evaluation te Erasmus EU + projektu Learning2Be. Zajedno smo napisali poglavlje o drugoj kompetenciji u ovoj knjizi. Bilo mi je zadovoljstvo raditi s njim. Amandeep Dhir potječe iz Indije i imao je ključnu ulogu “globalnog ambasadora” u našoj istraživačkoj grupi. Bez njega globalna mreža ne bi bila tako široko pokrivena. Amandeep je stručnjak za digitalizaciju i nove medije koji nam je otvorio svijet telekomunikacijskog inženjerstva. Elina Ketonen stručnjakinja je za emocije i motivaciju u učenju. Prava je čarobnica s najnaprednijim statističkim metodama i bez njezina matematičkog uma naše istraživanje ne bi cvjetalo kao što sada cvjeta. Profesori Kimmo Alho, Kai Hakkarainen, Katariina Salmela-Aro i ja pripadamo skupini koju u šali nazivamo 4K (Kimmo, Kai, Kata i Kirsti – u Finskoj se profesorima obraćamo imenom!). Zajedno smo radili na nekoliko projekata. Tijekom našeg projekta Mind the Gap – Between the Digital Natives and Educational Practices, koji je financirala Finska akademija (2013.–2016.), počeli smo pratiti mlade Fince rođene oko dvijetisućite godine. Ti mladi ljudi sada navršavaju 18 godina i još uvijek ih pratimo u svojim novim projektima. Najnoviji projekti koji nam omogućuju nastavak toga rada su Bridging the Gap (koji financira Finska akademija) i Growingmind.fi (koji financira Finsko strateško istraživačko vijeće). Naša mreža uključuje sveučilišta u Helsinkiju, Tampereu i Turkuu te tvrtke poput Intela, Lenova i Claneda. Na nacionalnoj razini dodatno surađujemo s brojnim drugim tvrtkama i sveučilištima, a grad Helsinki glavni je suradnik u projektu Rastući um (Growing Mind) u kojemu je profesor Jari Lavonen vodeći stručnjak za poučavanje prirodoznanstvenih predmeta. Uvijek je zadovoljstvo surađivati s njim. U ovoj knjizi nekoliko sam poglavlja napisala zajedno sa svojim diplomandima i doktorandima: Minnom Berg, Laurijem Hietajärvijem, Millom Kruskopf, Heidi Lammassari, Juhom Makkonenom, Erikom Maksniemi i Laurijem J. Vaarom. Svi su oni dio naše istraživačke skupine za psihologiju obrazovanja na Sveučilištu u Helsinkiju u Finskoj. Većina su učitelji raz redne nastave, diplomirali na polju psihologije obrazovanja. Iznimno sam uživala radeći s tim mladim znanstvenicima. Kako bismo mogli biti u toku 11
Fenomenalno učenje iz Finske
s najnovijim trendovima i zadržati otvorenost uma, uvijek je važno osnažiti buduće generacije istraživača i s njima razmjenjivati ideje. U našem je modernom svijetu međugeneracijsko učenje važno: puno možemo naučiti od mladih ljudi, kao što i oni mogu puno naučiti od nas. Većina mojih mladih suautora bila je uključena u projekt financiran od Microsofta u kojem smo u suradnji s Claned Group Ltd razvijali novo sučelje za finske učitelje. Taj program, sada objavljen na engleskom i finskom, učiteljima pomaže analizirati u kojoj su mjeri ostvarili ciljeve novog finskog jezgrenog kurikula. Bio je to dar finskim učiteljima povodom proslave stote godišnjice finske neovisnosti 2017. godine. Rad na tom projektu pomogao mi je u pisanju o novom kurikulu i o temeljnim kompetencijama uključenima u njega. U ovoj knjizi napisali smo po jedno poglavlje o svakoj od sedam temelj nih transverzalnih kompetencija predstavljenih novim nacionalnim finskim kurikulom iz 2016. godine. Pri tome smo se vodili materijalima Finske nacionalne agencije za obrazovanje te međunarodnim i nacionalnim dokumentima o najvažnijim vještinama za 21. stoljeće, kao što su komunikacija, kreativnost, kritičko mišljenje i informatička pismenost. Iako su te informacije javno dostupne na https://www.oph.fi/english, bilo je važno napisati koherentan prikaz temeljen na istraživanjima koji će ljudi diljem svijeta moći lako razumjeti. Bez finskog porodiljnog dopusta, vrtića, predškole i besplatnog obrazovanja vjerojatno nikada ne bih postala profesorica. Toliko toga dugujem tom nordijskom sustavu koji daje priliku svakome, neovisno o prihodima, spolu i porijeklu, stoga vrlo rado plaćam porez. U današnjem svijetu pojedinac iznimno ovisi o svojim “mrežama”, kolegama, učenicima, prijateljima i obitelji. Iznimno sam zahvalna svim ljudima koji su mi pomogli s ovom knjigom i velikodušno sa mnom podijelili svoju mudrost. Ispričavam se što u ovom predgovoru nisam svakoga od njih spomenula i poimence. Također sam zahvalna i svom dragom suprugu Ristou i kćerima Milli i Tiiji koji me svakog ljeta nagovore da provedemo vrijeme uz jezero u Kouvoli. Finska priroda i svjež zrak pomažu nam osvježiti umove i održati dobro raspoloženje cijele godine. Nadam se da će ova knjiga prenijeti dašak te inspiracije svojim čitateljima. U Helsinkiju, 18. svibnja 2018. Kirsti Lonka 12
Uvod Postoji velik interes za praćenje najnovijih promjena u finskim školama i u obrazovanju učitelja. Rezultati finskih učenika na PISA testovima izazivaju zanimanje diljem svijeta i mnogi ljudi žele vidjeti kojim će smjerom Finska krenuti dalje. Naš je školski sustav među najboljima u svijetu, što je iznenađujuće s obzirom na to da nas je malo i da je naša povijest obilježena siromaštvom i ratom. Obrazovanje i pismenost bili su iznimno cijenjeni u Finskoj tijekom proteklih stoljeća. Stoga ću, kako bih vam pomogla da razumijete naš mentalitet, opisati našu povijest, mitove i legende. Uz zajednička uvjerenja koja dijelimo, naša najvažnija priča je ona o našoj naciji. Ta je priča bila važna u kasnom 19. stoljeću kada je Finska tek počela izgrađivati svoj nacionalni identitet. Tijekom toga vremena mnogi su profesori Sveučilišta u Helsinkiju bili među onima koji su gradili naše društvo i naš obrazovni sustav. U Finskoj se ta snažna povezanost države i akademske zajednice održala do danas. U Finskoj profesori i dalje neprestano sudjeluju u brojnim radnim skupinama i odborima kako bi unaprijedili obrazovanje. Izvrsnost ima i svoje “opasnosti”. U Finskoj fokus nije na testiranju djece. Kada su po prvi puta objavljeni rezultati PISA testiranja, Finci su bili prvi koji su kritizirali takve grube mjere sumnjajući u njihovu učinkovitost. Većina nas nemalo se iznenadila što naš obrazovni sustav pokazuje tako dobre rezultate. Mnogi su ljudi tada sumnjali u odluku države o pružanju jednakih obrazovnih mogućnosti svima neovisno o njihovu podrijetlu i socioekonomskom statusu. Naš skeptičan i samokritičan stav bio je dosta tvrdokoran. Postupno je sva gungula oko PISA rezultata, zajedno sa stotinama posjetitelja na našim sveučilištima, počela uzimati svoj danak. Počeli smo biti previše zadovoljni trenutnim stanjem da bismo mogli napredovati i poduzeti nove mjere kako bismo nastavili razvijati svoj sustav. Kada se naglašavala nužnost neprestane revizije svih sustava kako bi oni mogli ići ukorak s iznimno brzim društvenim promjenama, mnogi su obrazovni stručnjaci preispitivali te prijedloge: “Zašto bismo mijenjali nešto što funkcionira?” Pa sjetite se samo što se dogodilo s finskom tvrtkom Nokia. Prestali su primjećivati znakove upozorenja i njihovo se poslovno carstvo urušilo. Nokia je zatim uvela potpuno novu poslovnu strategiju i sada su vrlo uspješni u gradnji mreža diljem svijeta. Pouka ove priče je: ako se ne razvijaš, počet 13
Fenomenalno učenje iz Finske
ćeš kliziti unatrag. Ako se uspiješ promijeniti, ponovno ćeš moći postati iznimno uspješan. Nove su nam ideje o učenju izazov. Digitalizacija, automatizacija i globalizacija već su stigle, htjeli mi to ili ne. Nitko ne može nastaviti dobro raditi svoj posao samo sjećajući se dobrih starih vremena. Dobrobit naše djece i njihova zainteresiranost za učenje već sada nailaze na velike izazove. Ako ne budemo pažljivi, naš će se prekrasan školski sustav pretvoriti u muzej na otvorenom. To je razlog za pisanje ove knjige: pokušaj gledanja unaprijed. Čak i mi u Finskoj moramo reformirati svoj dragocjeni školski sustav i podići ga na nove, dosad neviđene visine, što zahtijeva intenzivne reforme načina na koje učimo i odražava se na obrazovanje učitelja i razvoj škola. To su izazovi koje svi dijelimo – s istim se pitanjima suočavamo i na globalnoj razini. Finska više nije izolirano i samodovoljno mjesto. Tijekom godina učili smo zajedno s kolegama diljem svijeta. Čini se da su stabilna demokracija i jednakost tajne obrazovnog sustava koji dobro funkcionira. Kanada je uvijek bila među vodećima u razvijanju škola u multikulturalnom kontekstu i kombiniranju prednosti države koja istovremeno brine o svojim stanovnicima i potiče razvoj tržišta. Singapur, Japan, Estonija i Republika Kina već su prestigli nas Fince u učenju prirodoznanstvenih predmeta. Te su zemlje bile fleksibilnije od nas u uvođenju inovacija i tehnologija u svoje obrazovne sustave. U prvom poglavlju, “Ukratko o finskoj povijesti, jeziku i obrazovnom sustavu”, sažet ću čudo koje se dogodilo u našoj pismenosti i školovanju tijekom 19. i 20. stoljeća, kada su poduzeti prvi koraci prema procvatu Finske. Počet ću od daleke povijesti, ali ta će vremenska kapsula brzo stići do godina buđenja nacionalne svijesti, nastanka našeg školskog sustava i nezavisnosti. Pričat ću vam o prvim koracima našeg obrazovnog sustava i općenitom mentalitetu Finaca. Nevoljko pribjegavam služenju stereotipima, ali zaista postoje određene specifičnosti naše zemlje koje će vam pomoći razumjeti tko smo i kamo idemo. Već smo poduzeli mnoštvo novih mjera. Nadam se da će ovo poglavlje dati nadu onim zemljama koje se još bore sa siromaštvom, gladi i nasiljem. Na primjeru Finske može se naučiti kako je ulaganje u obrazovanje uvijek najbolje ulaganje. Jednakost u obrazovanju i obrazovanje žena posebno su zaslužni za društveni procvat . Ako smo mi to uspjeli u 50 godina, zašto to ne bi mogle i druge zemlje svijeta? Samo nam obrazovanje može omogućiti prijelaz iz iznimnog siromaštva u razvijeno i miroljubivo društvo. 14
Uvod
Dio knjige pod naslovom “Pouke iz psihologije obrazovanja” bavi se ulogom psihologije obrazovanja u razvoju školskih sustava diljem svijeta tijekom protekla tri desetljeća. Novo razumijevanje načina na koji pamtimo, koncepta stručnosti, važnosti ljudskih interakcija te uloge motivacije i emocija u učenju bilo je katalizator promjena u školama i obrazovanju. Je li tehnologija dobra ili loša za razvoj uma i mozga mladih? Nedavno sam raspravljala o tome sa svojim kolegama. Ova knjiga nije toliko o poučavanju, nego je više o učenju. U novoj eri obrazovanja prioritet imaju učenje i učeničke zajednice. Kako i zašto trebamo razvijati fizičke prostore? Predstavit ću inovativne pedagoške modele, nove okoline za učenje i koncept učenja koji je u podlozi naših novih istraživačkih planova. Dijelovi koji slijede pokrit će sedam ključnih transverzalnih kompetencija koje tvore finske vještine za 21. stoljeće, a sadržane su u novom finskom nacionalnom jezgrenom kurikulu objavljenom 2014., u primjeni od 2016. godine. U poglavljima koja slijede prolazim kroz svih sedam područja transverzalnih vještina. Ta sam poglavlja napisala zajedno sa svojim mlađim kolegama: 1) Misliti da bismo učili i učiti kako učiti (s Jukom Makkonenom); 2) Kulturalne kompetencije, interakcija i samoizražavanje (s Minnom Berg i Markusom Talviom); 3) Briga o sebi i upravljanje svakodnevnim životom (s Erikom Maksniemi); 4) Višestruka pismenost (s Millom Kruskopf i Heidi Lammassari); 5) Informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT) (s Millom Kruskopf i Laurijem Hietajärvijem); 6) Vještine za rad i poduzetništvo (s Heidi Lammassari); 7) Utjecaj na izgradnju održive budućnosti i sudjelovanje u njoj (s Erikom Maksniemi). Nakon toga slijedi poglavlje o podrijetlu, razvoju i trenutnim praksama “Učenja utemeljenog na fenomenima”. To je poglavlje napisano u suradnji sa Suvi Kristom Westling koja je proučavala projekte utemeljene na fenomenima i poučavala o njima u našoj istraživačkoj grupi. Ideja učenja utemeljenog na fenomenima nije nova. Ipak, primjena takvog oblika učenja u našem kurikulu zasnovanom na pojedinačnim disciplinama i dalje je itekako zahtjevna. 15
Fenomenalno učenje iz Finske
I naposljetku, u poglavlju pod naslovom “Kamo idemo? Vizije za budućnost” sagledat ćemo inovacije koje se trenutno uvode u finske obrazovne institucije. Koji su nam to novi koraci potrebni kako bismo nastavili ovim dobrim smjerom? Zadovoljiti se trenutnim stanjem i govoriti o prošlim uspjesima ubrzano vodi u propast. Moramo osmisliti nove načine i metode kojima ćemo svoje učenike osposobiti za to da budu aktivni građani koji se mogu suočiti sa svijetom punim zahtjevnih problema. Isto tako, obrazovanje će u budućnosti biti ključ sreće i prosperiteta. Možda će promijeniti svoj oblik i reformirati se, no neće postati manje važno.
16
Nakladnik Naklada Ljevak Kopačevski put 1c, 10 000 Zagreb e-mail: naklada-ljevak@naklada-ljevak.hr www.ljevak.hr Lektura i korektura Mirko Peti Izrada kazala Vedrana Gnjidić Grafičko oblikovanje Anu Mikkonen Naslovnica prema izvorniku Lucija Gudek Prijelom prema izvorniku Ana Pojatina Tisak Znanje d.d.
CIP zapis je dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 001078052. ISBN 978-953-355-457-0
Knjiga je objavljena uz potporu Ministarstva znanosti i obrazovanja.